Foto: Tim Marshall/StockSnap
  • Zadržavanje osećaja krivice može biti štetno i za psihu i za telo.
  • Kada se izvinimo za svoje greške, osećaj krivice se znatno smanjuje.
  • Vežba čini majstora, pa i izvinjavanje može da se nauči.

Upravo ste nekome do koga vam je stalo rekli nešto bezosećajno i bolno. Ta osoba je ljuta, a vi se osećate užasno. Znate da treba da se izvinite, ali se plašite da bi priznanje greške moglo da vas prikaže kao slabe. Ćutite i birate ponos umesto odnosa.

Lako je zamisliti sebe u ovakvoj situaciji. Iskreno izvinjenje nije lako. Priznanje da smo se loše poneli nosi rizike, da izvinjenje neće biti prihvaćeno, da će ta osoba pomisliti nešto gore o nama ili da će nas drugi osuđivati. Istraživanja, međutim, pokazuju da je izvinjavanje teško, ali da neizvinjavanje može biti još teže. Kada krivicu zadržimo za sebe, to nas može skupo koštati i psihički i fizički.

Psihološke posledice nerazrešene krivice

Nošenje nerazrešene krivice može dovesti do takozvane moralne patnje, odnosno do anksioznosti, tuge, pa čak i depresije, kako navode Vanderveel i saradnici u radu iz 2025. godine. To osećamo kada naši postupci nisu u skladu sa našim osnovnim uverenjima. Verovatno sebe vidite kao dobru osobu koja ume da saoseća, ali činjenica da ste upravo nekoga povredili stvara kognitivnu disonancu, jer, kako nam se čini, samo loši ljudi povređuju druge.

To naravno nije tačno, svi grešimo. Ipak, pošto sopstvenu vrednost prirodno vezujemo za to da smo dobri, priznanje greške doživljavamo kao pretnju svom identitetu. Izvinjenje može da razreši tu disonancu jer šalje signal i nama i osobi koju smo povredili da znamo da smo pogrešili i da nam je zbog toga žao. To pomaže povređenoj osobi da nam oprosti, a nama da oprostimo sebi. Ovo je važno jer je povezanost sa drugim ljudima na kraju krajeva ključna za mentalno zdravlje. Kada se ne izvinimo, možemo da narušimo te odnose i da se osećamo izolovano i usamljeno.

Uskraćivanje izvinjenja može uticati i na telo. Studija Kloi Stjuart i saradnika iz 2023. godine mapirala je fizičke efekte krivice kod zdravih odraslih osoba. Kada su uporedili fiziološke reakcije onih koji su se posle gledanja video snimka osećali neutralno i onih koji su osećali krivicu, otkrili su da krivica ima poseban potpis u autonomnom nervnom sistemu. U poređenju sa neutralnim stanjem, krivica je bila povezana sa češćim gutanjem i slabijom aktivnošću želuca, što objašnjava onaj osećaj praznine u stomaku kada shvatimo da smo uradili nešto loše. Kratkoročno ti osećaji nisu štetni, ali ako i dalje osećate krivicu zbog onoga što ste uradili, telo ostaje u stanju stresa koje vremenom može da naruši zdravlje.

Kako vežbati i naučiti da se izvinjavate

Dobra vest je da je izvinjavanje veština koja se može vežbati i usavršiti. Evo tri načina da počnete.

  1. Izvinjavajte se u malim dozama

Zamislite izvinjavanje kao mišić koji treba da ojačate. Za početak izaberite nešto malo i relativno nevažno, nema potrebe da sada otvarate dugogodišnju porodičnu svađu. Sledeći put kada slučajno udarite nekoga u prolazu, zakasnite pet minuta ili zaboravite da odgovorite na poruku ili poziv, odmah priznajte grešku. Recite da vam je žao i da ste vi krivi. Primetite kako se posle toga osećate i da li je bilo teško koliko ste mislili. Primetite i koliko toplo druga osoba reaguje.

  1. Postavite sebi teško pitanje

Sledeći put kada oklevate da se izvinite, zastanite i zapitajte se da li vam je važnije da sačuvate ponos ili odnos sa tom osobom. Odnosi su od suštinskog značaja za našu dobrobit. Želja da zaštitite svoj ego možda vam stoji na putu ka pravoj povezanosti sa tom osobom.

  1. Ne komplikujte

Dobro izvinjenje ne mora da bude razrađena predstava. Dovoljno je da uradi dve osnovne stvari, da pokaže da se kajete i da prizna osećanja osobe koju ste povredili. To možete postići tako što ćete se u izvinjenju postarati da

  • preuzmete odgovornost za ono što ste uradili
  • kažete ili pokažete da vam je žao
  • ispravite štetu ako možete
  • pokažete da ćete se potruditi da se to ne ponovi

Pre svega, zapamtite da izvinjenje nije znak slabosti. Kako pišem u svojoj knjizi Say It Like You Mean It koja uskoro izlazi, iskreno izvinjenje može biti jedan od najmoćnijih načina da popravimo odnose i ponovo zbližimo ljude. Ljude koji su spremni da priznaju greške i izvine se za njih drugi doživljavaju kao pouzdanije, emocionalno zrelije i sposobnije, što pokazuju istraživanja Fetermana i saradnika iz 2022. i Rutjensa i saradnika iz 2023. godine. Kada umete da pokažete iskreno kajanje, drugima šaljete poruku da imate stabilan osećaj o tome ko ste i da možete da podnesete to što niste savršeni.

Odbijanje da se izvinite vodi u usamljenost. Možda štitite svoj ego, ali cena za to može biti prava povezanost sa drugima.

Ostavite komentar

Pošaljite vest