Kragujevac: Stari retko prepoznaju da su žrtve finansijskog nasilja

Od 128 slučajeva porodičnog nasilja prema starima koji su do novembra ove godine prijavljeni kragujevačkom Centru za socijalni rad „Solidarnost“ samo jedan se odnosio na ekonomsko, odnosno finansijsko nasilje prema starima. Istraživanje „Dobro čuvana porodična tajna – zlostavljanje starijih osoba u Srbiji“, pokazuje međutim, da je ovo zapravo najčešći oblik nasilja prema starim osobama.

U ovom istraživanju učestvovalo je 800 starih osoba na teritoriji Srbije. Čak 19,8 odsto reklo je da je doživelo neki oblik zlostavljanja ili zanemarivanja, a 11.5% navelo je upravo neki od oblika finansijskog zlostavljanja. Rezultati ovog istraživanja kažu i da su stariji koji žive kod rođaka (40.0%) ili imaju samo stanarsko pravo (50.0%) nešto češće izloženi finansijskom zlostavljanju u odnosu na ostale starije, kod kojih se stepen nasilja kreće od 11.1% do 20.0%..

– Ukoliko govorimo o pojedinačnim tipovima zlostavljanja najveći je rizik od finansijskog, navodi se u ovom istraživanju i dodaje da je najčešći oblik finansijskog nasilja nad starijima krađa, ali da su finansijskom nasilju stari bili izloženi i kroz prevare, primoravanje na odricanje novca ili svojine, oduzimanje dobara kroz oduzimanje poslovne sposobnosti.

Svetska zdravstvena organizacija finansijsko zlostavljanje definiše kao protivzakonito ili neadekvatno korišćenje finansijskih sredstava starije osobe.

Činjenica da čak 13.5 posto starijih koji su učestvovali u istraživanju izjavljuje da ne odlučuje u potpunosti o tome na koji način troši sredstva kojima raspolažu, a 54 posto kaže da izdržava i druge članove domaćinstva, istraživači smatraju većim rizikom od finansijskog zlostavljanja.

– Ovde je potrebno posebno se osvrnuti na činjenicu da stariji često ne percipiraju finansijsko nasilje, i to što ne odlučuju o svojim prihodima ne smatraju nasiljem, a ima i onih koji se drže obrasca meni više nije potrebno ja sam star, drugima je potrebnije. Pored toga može se zaključiti da je finansijsko nasilje nad starijima značajno češće kada je starija osoba visoko obrazovana, oni koji imaju veću penziju češće su žrtve prevara i krađa, navode autori istraživanja „Dobro čuvana porodična tajna – zlostavljanje starijih osoba u Srbiji“.

Sa ovom tezom slaže se i Vera Simić iz kragujevačkog udruženja „Oaza sigurnosti“, koje već skoro deceniju i po radi sa žrtvama porodičnog nasilja.

– Stari se retko odlučuju da prijave i fizičke i psihičke oblike nasilja. Činjenicu da ne raspolažu svojim novcem, da im deca uzimaju novac najčešće ni ne vide kao nasilje, kaže Simić.

Po rečima dr Gordane Damnjanović, članice Gradskog veća zadužene za zdravstvo i socijalnu zaštitu, u saradnji sa beogradskim udruženjem „Amity“, tokom ove i prethodnih godina održano je nekoliko radionica i tribina čiji je cilj bio da se poveća stepen informisanosti starijih Kragujevčana o nasilju u porodici, a posebno o finansijskom nasilju.

– Na žalost, o tome se ne govori. Žrtve, a naročito žene ovaj vid nasilja kriju. Uzimanje penzija, ekonomsko iscrpljivanje, su nešto o čemu one retko govore, a još ređe prijavljuju. Naš zadatak je da ih pre svega informišemo, da postoji sistem koji ih štiti od svake, pa i ove vrste nasilja, kaže Damnjanović.

Inače, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici prepoznaje, ali ne definiše šta je ekonomsko nasilje.

Kome prijaviti nasilje u prodici

Kragujevčani sumnju na nasilje u porodici, bez obzira da li su oni sami žrtve ili je u pitanju druga osoba, mogu da prijave Policijskoj upravi Kragujevac svakoga dana tokom 24 sata putem telefona 034/378-035 ili 192, kao i pisanim podneskom ili usmeno. Prilikom prijave treba navesti ime i prezime žrtve, ime i prezime nasilnika i adresu gde se nasilje dešava.

Prijave za nasilje u pordici mogu se podneti i Centru za socijalni rad „Solidarnost“ od ponedeljka do petka od 7.30 do 15 sati, i to telefonom na broj 332-627 (lokal 102), email-om [email protected], kao i u prostorijama Centra pisanim podneskom ili usmeno.

Žrtve nasilja mogu se obratiti i organizaciji “Oaza sigurnosti” putem telefona: 034/332-048, 063/102-98-33.

Inače, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici ovaj vid nasilja definiše kao “akt fizičkog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja učinioca prema licu sa kojim se učinilac nalazi u sadašnjem ili ranijem bračnom ili vanbračnom ili partnerskom odnosu ili prema licu sa kojim je krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do drugog stepena ili sa kojim je srodnik po tazbini do drugog stepena ili kome je usvojitelj, usvojenik, hranjenik ili hranitelj ili prema drugom licu sa kojim živi ili je živeo u zajedničkom domaćinstvu”.

 

Izvor: Pressek

Ostavite komentar

Pošaljite vest